KOGNITIVNO BIHEVIORALNA TERAPIJA
Kognitivno bihevioralna terapija je znanstveno zasnovana psihoterapija, za koju istraživanja pokazuju da je učinkovita za širok raspon problema. Temelji se na kognitivnom modelu: način na koji pojedinac doživljava situaciju je više određen njegovom subjektivnom percepcijom nego objektivnom situacijom. Klijent i terapeut zajedno rade na identificiranju i razumijevanju problema u terminima odnosa između misli, osjećaja i ponašanja. Na osnovi toga, klijent i terapeut zajedno postavljaju ciljeve i dogovaraju plan tretmana. Ključan je dobar terapijski odnos. Terapija je usmjerena na ovdje i sada, klijenta se osposobljava za generiranje novih rješenja svojih problema, podučava ga se različitim tehnikama, ovisno o problemima koje klijent ima. Krajnji cilj je osposobiti klijenta da bude 'sam svoj terapeut', postići da promijeni svoja neadaptivna vjerovanja, misli i ponašanje što će se odraziti na njegovo raspoloženje i funkcioniranje.
Terapija se organizira kroz određeni dogovoreni broj seansi koji ovisi o prirodi i težini problema. Seanse se obično organiziraju na tjednoj razini trajanja jedan sat. Broj seansi varira ovisno o problemu, no obično iznosi 10 do 15 susreta. Između svake seanse klijent izvršava različite domaće zadaće – primjenjuje ono što je na terapiji usvojio u svom svakodnevnom životu.
Rezultati istraživanja pokazala su učinkovitost kognitivno bihevioralnih terapija u tretmanu sljedećih problema: anksioznosti i paničnih napadaja, fobija, sindroma kroničnog umora, depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, poremećaja u ishrani, seksualnih i partnerskih problema, problema kod djece i mladih, općih zdravstvenih problema, kronične boli, ljutnje, zlouporabe droga i alkohola, shizofrenije i psihoza, problema povezanih s teškoćama u učenju, bipolarnog poremećaja, posttraumatskog stresnog poremećaja, poremećaja spavanja, ličnosti i dr.
EMDR
Um često može sebe izliječiti prirodno, na isti način kao i tijelo. Veći dio ovog prirodnog mehanizma za suočavanje dešava se tijekom sna, posebno tijekom brzih pokreta očiju u snu (REM faza sna). Francine Shapiro razvila je metodu desenzitizacije i reprocesiranja pokretima očiju (eng. Eye Movement Desensitizatin Reprocessing, EMDR) 1987. godine, koristeći ovaj prirodni proces kako bi se uspješno liječio posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Od tada, EMDR se koristi za efikasno liječenje širokog spektra problema mentalnog zdravlja.
Što se dešava kada doživimo traumu?
Kada se desi nešto neuobičajeno za nas i mi smo traumatizirani zastrašujućim događajem (npr. automobilska nesreća) naš prirodni mehanizam za suočavanje postaje preopterećen zbog uznemirujućih iskustava koja ostaju „zaleđena“ ili „neprocesirana“ u našem mozgu. Traumatska sjećanja mogu biti aktivirana kada doživimo događaje slične teškom iskustvu kroz koje smo prošli. Sjećanje je često zaboravljeno, ali bolni osjećaji kao što su anksioznost, panika, ljutnja ili očaj stalno se aktiviraju u sadašnjosti. Zbog toga naša sposobnost da živimo u sadašnjosti i učimo iz novih iskustava može postati inhibirana. EMDR pomaže stvoriti veze između memorijskih mreža mozga, omogućavajući da naš mozak obradi traumatsko sjećanje na veoma prirodan način.
Kako izgleda EMDR seansa?
EMDR može biti kratak usmjeren tretman ili dio dužeg psihoterapijskog programa. EMDR sesije mogu trajati 60 do 90 minuta. Nakon temeljite psihološke procjene, klijentu se postavljaju konkretna pitanja o određenom uznemirujućem sjećanju. Pokreti očiju, slični onima tijekom REM faze spavanja, bit će jednostavno ponovo stvoreni traženjem od klijenta da prati terapeutove prste/šaku dok se kreće lijevo-desno preko njegovog vidnog polja. Ponekad se umjesto toga koristi tapkanje rukama, šipka pokretnih svjetala ili slušalice. Ti pokreti traju kraće vrijeme, a zatim se zaustavljaju. Tada će od klijenta traži da podnesete izvještaj o iskustvima koje je imao tijekom svakog od tih setova pokreta očiju. Iskustva tijekom seanse mogu obuhvaćati promjene u mislima, slikama i osjećajima. Sa ponovljenim setovima pokreta očiju, sjećanje se mijenja na takav način da se gubi njegov bolni intenzitet i jednostavno postaje neutralno sjećanje događaja u prošlosti.
Zašto se EMDR može koristiti?
Osim njegove upotrebe za liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja, EMDR se uspješno koristi za liječenje:
- anksioznosti i paničnih napada
- depresije
- stresa
- fobija
- problema sa spavanjem
- žalovanja
- boli, fantomske boli uda
- samopoštovanja
- straha od javnog nastupa i brojnih drugih poteškoća
Adaptirano s web stranice: www.thetraumacentre.com