TKO SU SRETNI LJUDI?

Biti sretan je vjerojatno jedan od važnijih životnih ciljeva većine ljudi. U skladu s tim, većina ljudi misli da bi bila sretnija kad bi samo… položila ispit/ upisala željeni studij/ upisala sljedeću godinu/ riješila se financijskih poteškoća/ pronašla životnog partnera/-icu/ osnovala obitelj/ dobila dijete/ kada bi dijete bilo uspješno i zdravo/ kada bi ono završilo škole/ našlo idealnog partnera/-icu/ dobilo dijete… i tako u nedogled.  No, kada bi se sve to tako i dogodilo, nitko ne može jamčiti da bismo bili zbilja sretni ili da bi taj osjećaj sreće potrajao.

Dio psihologije koji se (između ostalog) bavi pitanjem sreće naziva se pozitivna psihologija. Ona ne zagovara ideju da moramo stalno misliti pozitivno i biti sretni, nego je usmjerena na istraživanje uvjeta i procesa koji pridonose razvoju i optimalnom funkcioniranju, odnosno na pozitivne aspekte ljudskog funkcioniranja (Rijavec, Miljković i Brdar, 2008). Termin subjektivna dobrobit se u psihologiji često upotrebljava kao sinonim za sreću. Prema Dienerovom modelu sreće, sretna je osoba kod koje prevladavaju  ugodne emocije, koja rijetko doživljava neugodne emocije, koja procjenjuje svoj život ispunjenim i smislenim te koja je zadovoljna pojedinim područjima života (npr. bliske veze, posao/studij, zdravlje, slobodno vrijeme…) (Rijavec, Miljković i Brdar, 2008).  

O čemu ovisi tko će biti sretan? I tko su sretni ljudi? Na temelju cijelog niza istraživanja autori su došli do zaključka da razinu sreće pojedinca u nekom životnom razdoblju definiraju tri faktora: genetski određena tzv. osnovna razina sreće, okolinski faktori i vlastite ciljane aktivnosti pojedinca. Procjenjuje se (opet, na temelju velikog broja istraživanja) kako genetski faktori objašnjavaju negdje oko 50% varijance sreće, okolnosti (kao što su, primjerice, dobitak na lotu, kronično ugroženo zdravlje i slični događaji za koje uobičajeno pretpostavljamo da imaju ogroman i dugoročan utjecaj na osjećaj sreće) objašnjavaju cca 10% varijance sreće, dok čak 40% (varijance) sreće objašnjavaju aktivnosti koje sami biramo (Lyubomirsky, Sheldon i Schkade, 2005). Dakle, jedan veliki dio naše sreće ovisi o nama samima. Kako možemo postati sretniji?

Psiholog David Myers (2010), koji je dobar dio svoje karijere posvetio istraživanju sreće, u istoimenom poglavlju knjige nudi sažetak dosadašnjih istraživanja - deset zapovijedi sreće:

1.   Shvatite da (financijski) uspjeh ne jamči trajnu sreću. Ljudi se jednostavno prilagode promijeni okolnosti- čak i kada one podrazumijevaju novostečeno bogatstvo ili pak neki oblik invaliditeta. Bogatstvo je, zapravo, poput zdravlja: njegov izraziti deficit nas čini izrazito nesretnima (isto kao i bilo što drugo za čim žudimo), no to što ga posjedujemo ne jamči sreću.  
2.   Dajte prioritet bliskim odnosima. Ljudi koje smatrate bliskim prijateljima, oni kojima je zbilja stalo do vas, mogu vam pomoći u teškim trenucima. Održavajte svoje bliske odnose tako što nećete najbliže uzimati zdravo za gotovo, tako što ćete prema njima biti ljubazni, podržavati ih, zabavljati se i dijeliti s njima.
3.   Birajte poslove i aktivnosti u slobodnom vremenu koji aktiviraju vaše vještine. Sretni ljudi često imaju osjećaj koji se u psihologiji zove zanesenost (engl. flow), osjećaj "uvučenosti" u izazovan zadatak (ali ne i preplavljenosti zadatkom). Najskuplji i najekstravagantniji načini razonode (zamislite, primjerice, izležavanje na palubi jahte) donose manje osjećaja zanesenosti nego uređivanje vrta, druženje ili bavljenje nekim hobijem.
4.   Preuzmite kontrolu nad svojim vremenom. Sretni ljudi imaju osjećaj kontrole nad svojim životom. Kako biste ovladali upotrebom vremena, postavite ciljeve i podijelite ih u manje dnevne zadatke. Naime, iako često precjenjujemo koliko toga stignemo obaviti u jednom danu (i to može biti jako frustrirajuće), u pravilu podcjenjujemo koliko toga možemo postići u godinu dana- malim dnevnim koracima.
5.   Ponašajte se sretno. Ako manipuliramo izrazom lica na način da "nabacimo" smiley face, osjećamo se bolje. Ako pak gledamo mrko, čini nam se da nas cijeli svijet tako gleda. Dakle, ponašajte se sretno. Pričajte kao da imate visoko samopoštovanje, kao da ste optimistični i otvoreni. Ponašanje može biti okidač za (pozitivne) emocije.
6.   Pridružite se "pokretu" pokreta. Brojna istraživanja pokazuju kako primjerice aerobik vježbe povoljno djeluju na blagu depresiju i anksioznost, dok istovremeno doprinose zdravlju i podižu energiju. U zdravom tijelu zdrav duh. Dakle, nema više sjedenja na trosjedu!
7.   Osigurajte si dovoljno sna. Sretni ljudi žive aktivne i energične živote, no osiguraju si vrijeme za okrepljujući san i vrijeme koje će provesti sami. Mnogi od nas su kronično neispavani, što rezultira umorom, smanjenom pažnjom i sumornim raspoloženjem.
8.   Usmjerite pažnju na vanjski svijet (umjesto na sebe). Pomozite ljudima u potrebi. Sreća povećava vjerojatnost pomaganja drugima, no pomaganje drugima još više doprinosi osjećaju sreće.
9.   Njegujte svoju spiritualnost. Za mnoge ljude vjera osigurava socijalnu podršku, razlog da se fokusiraju na svijet oko sebe (umjesto na sebe), osjećaj svrhe i nade. Brojne studije pokazuju kako su aktivni vjernici u pravilu sretniji te da se bolje suočavaju s krizama.
10.  Vodite dnevnik zahvalnosti (znam, zvuči vrlo američki). Ljudi koji svaki dan odvoje malo vremena da razmisle o pozitivnim aspektima svog života (zdravlje, obitelj, sloboda, obrazovanje, priroda i slično) su sretniji.