Naši obrasci spavanja u ovo neizvjesno doba?

Uobičajeno spavajući provedemo oko 8h dnevno, 56h tjedno, 224h mjesečno, 2.668 sati godišnje i 1/3 života. Istraživanja pokazuju kako previše i premalo sna ima negativne posljedice na mentalno i tjelesno zdravlje osobe. Neke od poteškoća koje se mogu pojaviti su depresivnost, anksioznost, smanjena učinkovitost, pretilost, povećana konzumacija psihostimulansa i slično.

U ovo vrijeme kada nemamo svakodnevne rutine, poput ranog ustajajnja i pripremanja za predavanja, odlaska na predavanja, a potom druženja s prijateljima i kolegama vrlo lako se može desiti da iskusimo drugačije „obrasce“ spavanja. Dakle, moguće je da se probudimo tek oko 12-13h, jer ne moramo ići na predavanje, malo pojedemo, pa i ne znamo što dalje raditi te odlučimo još malo prileći. Vrlo brzo shvatimo da smo prespavali cijelo poslijepodne i da je već noć, a nama se ne spava. Ovo je ono što su znanstvenici nazvali „socijalni jet-lag“.  Neizvjesno vrijeme vezano uz COVID-19 utječe na naš dnevno-noćni ritam održavanja budnosti i spavanja. U ovim okolnostima, naše mijenjanje obrasaca ponašanja odražava se približno na sličan način kao što je to mijenjanje vremenskih zona tijekom putovanja avionom. Naš prirodni tjelesni ritam nije usklađen s dnevnim navikama i obvezama.

Iako ne možemo imati uobičajene dnevne rutine, ne znači da ih ne možemo adaptirati kako bi se nosili s ovim trenutnim promjenama. Dok smo pod krilaticom #ostanidoma teško je uspostaviti dobre obrasce spavanja, ali ne i nemoguće. Važno je spavati kvalitetno i relativno dugo tako da se nakon buđenja osjećamo svježe i odmorno, a ne toliko dugo da smo nakon buđenja još umorniji. Preporučljivo je da ne spavamo više od 8 do 9 sati dnevno. Ako se ipak to dogodi, možemo razmisliti da iz dana u dan pokušamo smanjivati vrijeme spavanja do željene i preporučene brojke. Također,  bitno je ići spavati i buditi se u približno isto vrijeme. Važno je voditi računa da nam u sobi nije pretoplo niti prehladno. Temperatura od 18 stupnjeva u prostoru je sasvim dovoljna. Krevet bi bilo dobro koristiti samo za spavanje i intimnost, ali ne i za učenje ili neke druge aktivnosti, tako da ga uspijemo povezati samo sa snom. Bilo bi dobro izbjegavati drijemanje tijekom dana. Ako to već i primijenjujemo, barem da nije duže od 30 minuta jer potom ulazimo u fazu dubokog spavanja, pa kada se probudimo možemo imati osjećaj dezorijentiranosti. Važno je izbjegavati vježbanje prije spavanja, pijenje kave i alkoholnih pića ili jedenje teške hranu za večeru. Neki znanstvenici kažu da navedeno nije korisno primijenjivati barem 4 sata prije spavanja. Bilo bi dobro ići u krevet samo onda kada se osjećamo pospano. Ako smo bili pospani i odlučili ići spavati, ali pritom nismo mogli zaspati, možemo probati pronaći nešto što će nas opustiti. Što mislite o čitanju knjige, slušanju opuštajuće glazbe? Na kraju, u krevetu uvijek možemo misliti na nešto lijepo.

doc. dr. sc. Arta Dodaj / prof. dr. sc. Kristina Sesar