Usamljenost za vrijeme fizičke socijalne izolacije
U samoizolaciji ste jer ste bili u kontatku sa osobom koja je zaražena? Sami ste odlučili izolirati se kako bi zaštitili osobe u svojoj okolini? Osim ovih, postoje i brojni drugi razlozi zbog kojih smo odlučili većinu vremena provoditi u zatvorenom prostoru tijekom pandemije novog korona virusa.
Ne znate kako se nositi sa usamljenošću koja se javila zbog manjeg broja socijalnih kontakata koje ostvarujete sa svojim prijateljima i članovim šire obitelji? U ovakvim okolnostima može se pojaviti uznemirujuće subjektivno iskustvo koje je posljedica raskoraka između željene i ostvarene razine socijalnog kontakata, a nazivamo ga usamljenošću. Smanjivanje broja osoba s kojima smo u socijalnoj interakciji i ograničavanje kontakta samo na manji broj emocionalno bliskih osoba povećava rizik da se osjećamo usamljeno. Socijalna izolacija uz popratni osjećaj usamljenosti povećava rizik za pojavu psiholoških poteškoća, poput anksioznosti i depresivnosti.
Ako smo spriječeni ostvarivati kontakte s nama dragim osobama i odlaziti na mjesta na kojima možemo biti u interakciji s većim brojem osoba tijekom ovog razdoblja, ipak nešto možemo učiniti kako bi se osjećali manje usamljeno.
Ponekad zaboravimo da su naše tjelesno i mentalno zdravlje povezani. Ukoliko provodite duže vremensko razdoblje izolirani, bez tjelesne aktivnosti, to će imati štetan utjecaj na vašu sposobnost suočavanja s izolacijom. Postoje tjelesne aktivnosti kojima se možemo baviti i tijekom boravka u zatvorenom prostoru kao što je prakticiranje joge, vježbanje uz pomoć videozapisa na YouTube kanalu…
Ograničite praćenje sadržaja u medijima. Gledanje previše vijesti i čitanje previše članaka može biti opterećujuće. Možete odlučiti pročitati vijesti dva puta na dan ili možete ograničiti vrijeme na društvenim mrežama ukoliko svi vaši prijatelji pričaju o virusu. Ukoliko se želite informirati onda pronađite stranice koje daju provjerene informacije.
Svima nam je potreban osjećaj pripadnosti i osjećaj da naš život ima smisao. Zbog toga je vrlo važno da u svaki dan uključimo neke smislene aktivnosti, jer one će nam dati osjećaj identiteta i svrhovitosti. Svatko za sebe najbolje zna na koji način može svojem životu dati smisao. Ono što Vam mi nudimo kao prijedloge su – praćenje online tečajeva koji su trenutno uglavnom besplatni, volontirajte… Vjerojatno vam je poznato da se umjetnici vole izolirati kada se žele posvetiti svojem djelu. Kreativno izražavanje može imati terapijski učinak i može pomoći u izražavanju emocija. Iskušajte se u slikanju, pisanju, plesu….
Još jedan od načina kako možete ojačati svoje mentalno zdravlje je da se bavite aktivnostima koje će pomoći u preusmjeravanju pažnje sa negativnih misli. Kao distraktore možete koristiti čitanje, gledanje filmova ili serija, slušanje glazbe ili neke druge aktivnosti koje mogu zaokupiti vašu pažnju.
Možda će zvučati neobično, ali ako se osjećate usamljeno ponekad pružanje pomoći drugima može pomoći nama da se osjećamo bolje. Nazovite nekoga telefonom, pošaljite poruku, pošaljite pismo… Budite suportitvni i ohrabrite druge toplim riječima podrške.
Ukoliko smatrate da navedeni savjeti nisu dovoljni kako bi vam pomogli u suočavanju s usamljenošću i svoje mentalno zdravlje procjenjujete loše te se ne možete suočiti s osjećajima tjeskobe, sniženog raspoloženja ili straha, potražite pomoć stručnih osoba. Iako je normalno osjećati strah i osjećati se usamljeno tijekom izolacije, značajnije pogoršanje mentalnog zdravlja može biti znak da vam je potrebna pomoć stručnih osoba kao što su psiholozi, psihoterapeuti ili psihijatriji.
Stručnu pomoć možete dobiti putem Studentskog savjetovališta na e-mail savjetovaliste@ff.sum.ba ili pozivanjem nekih od brojeva za krizne intervencije (+3876334432; +38763368854; +38739703870; +38598800187).
doc. dr. sc. Arta Dodaj / prof. dr. sc. Kristina Sesar